Enyoleki omu Runyoro
Abstract
Orunyoro ruli rulimi orubazibwa abantu abasangwa omu bugw’ izooba bwa Uganda omu disuturiki ya Hoima, Masindi, Kibale, Kakumiro hamu na Kagadi. Kurugiira ha kubara kw’abantu n’ebintu byabu (National Population and Housing Census 2014), abantu 966,976 nibo baakuteberezebwa okuba nibaabaza orulimi Orunyoro.Baitu ebihandiiko bikyali bitaito muno ebihandikirwe ha rulimi runu. Nahabwekyo okuseruliriza kukooto kukyayetaagwa. Orunyoro rwine akakwate k’amaani muno n’orulimi Orutooro kandi zinu endimi zitwarwa nk’orulimi rumu Runyoro-Rutooro.Runyoro-Rutooro zisangibwa omu Nyoro-Ganda group kurugiira hali (Maho, 2009). Runyankore-Rukiga, Runyoro-Rutooro zikora orulimi rumu kandi zisomesebwa hamu nk’orulimi “Runyakitara”. Orulimi runu rusomesebwa omu univasite zimu omu Uganda ekyokurorraho, Makerere University. Ekicweka kinu kikusoboora enyombeka, omwanya, n’omugaso gw'enyoleki omu Runyoro kandi enyoleki omu Runyoro zoolekwa omu miringo esatu. Enyoleki omu Rungereza nizo “demostratives” kandi obwo nibwo obugambo obw’oleka namberi ekintu ekikugambwaho kiri. Haihi n’akugamba, haihi n'akugambirwa orundi hara na n’akugamba hamu n’akugambirwa. Enyoleki eyongera ekengesa eky'omuntu aine omu bwongo.Enyoleki ezooleka ebya haihi n’akugamba niko akagambo “nu” rundi “nuuna” ezooleka ebya hara niko akagambo “li” orundi “liinya” baitu kandi omu mwanya gwa kabiri haihi n’akugambirwa tiharoho okuseruliriza okukozerwe okukwoleka akagambo ak’enyahukana akakozesebwa (Caumartin, 1938, p. 69). Ekyokurorraho (1) kikwoleka emyanya esatu namberi enyoleki zikozesebwa.